Objavljeno: Pet, 19.08.16. 10:22
Kolumne
– Razgovori

Sonnet Mondal: poezija, Tagore, cenzura

 
piše Marijana Janjić 

Sonnet Mondal, pjesnik iz Kalkute, u razgovoru za indija.hr progovara upečatljivo o pjesničkom nadahnuću i svom odnosu prema Tagoreu. U sve to još treba uklopiti i Drakulu na TV-u i pitanje o cenzuri.
 
Što je poezija za tebe? Kako si se zainteresirao za poeziju? Ili je poezija jednostavno pronašla tebe? 

Poezija je za mene zgusnut, sažet i metaforički medij koji mi omogućuje da izrazim osjećaje ili emocije koje ne bih mogao izraziti drugačije, izravno ili doslovce. Proces imaginacije mi podaruje tračak nebeskoga. Bivstvovanje poezije u svim aspektima moga života se temelji na tome. No, spreman sam priznati da me riječi često izdaju u ekstremnim trenucima – pa i kad razgovaram sa samim sobom. Poezija mi je pak svojim emblematskim i alegorijskim aspektom uvijek nudila zaklon u takvim situacijama. Poezija je moja inspiracija za pisanje još pjesama, a užitak koji mi pjesma daje je neokaljan. 

S poezijom sam krenuo u školskim danima. Pojavila se iz vedra neba. Još se uvijek pitam – kad me poezija točno privukla. Da je riječ o osobi, poezija bi se vjerojatno složila da je ona pronašla mene. No kako je ta personifikacija zauvijek dio moga umovanja, draže mi je reći da smo nabasali jedno na drugo i da smo vrlo sretni sve od tada.




Osnovao si a i uređuješ književni portal „The Enchanting Verses Literary Review“. Tko danas piše poeziju, tko je čita? Je li svijet pjesama i pjesnika zatvorena oaza? 

Mnogi danas pišu poeziju, dok je čitatelja poezije znatno manje. Poezija oduvijek ima svoje posebno i značajno mjesto. Nikad odveć preveliko ali ni premalo. Užitak slušanja poezije, slušanja životnih priča pjesnika i razgovor o poeziji često ujedinjuje pjesnike posvuda. Brojni pjesnički festivali svjedoče o tome. Ti su sastanci i susreti često potakli rasprave koje su odigrale važnu ulogu u širenju književnih i političkih ideja neke zemlje po svijetu. Iako je, dakle, pjesnički prostor, tj. čitateljska publika i priznanja, malo manji nego kad je riječ o proznim autorima, teško je poreći da je poezija često prodirala u narod i koristila se kao glavni medij za oblikovanje okvira kulture neke nacije. Rekao bih da je izdvojenost poezije tek prividna. U stvarnosti svijet poezije postoji i funkcionira na načine koje ne možemo do kraja pojmiti.


Iznenadila me forma nekih tvojih pjesama. Soneti. Zašto soneti? 

Nisu mi baš dragi soneti. Bila je riječ o eksperimentu s formom. U posljednjoj mojoj knjizi ih je veći broj, ali više me zapravo ne zanima taj oblik od 14 stihova. Sad radije pišem u slobodnom stihu.



Kakav je tvoj odnos s Tagoreom? U jednoj pjesmi lik spaljuje Tagoreove knjige, ali kraj je zapravo intrigantan – knjige su nestale, vrijeme je da ih recitiramo. Što je onda s tim Tagoreom? 

Kako sam odrastao u Bengalu, Tagore mi je mnogo više od nekog barda. Jednostavno je bio posvuda: od školskih udžbenika do književnih festivala, od recitacija do glazbenih kompozicija. W. B. Yeats je u predgovoru zbirke Gitanđali napisao „ove pjesme zrcale svijet o kojem sam sanjao cijeli život.“ Godinama me proganjala ta misao – kako pjesnik s posve drugačijim zaleđem može napisati nešto što drugome pjesniku, a taj živi na drugome kraju svijeta, predstavlja svijet iz snova, a još je imaginacija tog drugoga pjesnika, irskoga, bez sumnje neusporedivo snažnija. Tagore je bio pjesnik svijeta. Sjećam se, da kao većina školaraca, nikad nisam bio „zaljubljen“ u školske udžbenike i da nikada nisam ni pomišljao da postanem Tagoreovim poklonikom. No, godinama kasnije, 2011., napisao sam pjesmu posvećenu Tagoreu i njegovu kreativnome geniju koji kao da oživi svaki put kad se okušam u čitanju njegovih stihova; njegove mnoge i raznolike teme rezoniraju s mnogim aspektima moga života.

Neke tvoje pjesme referiraju na stvarnost u Indiji: cenzuru, protest umjetnika i vraćanje priznanja, linč, filmove o Drakuli na TV-u. Što bi ti rekao na cenzuru u Indiji? Rekla bih da autocenzura postoji gdje god se okrenemo, ali kako zapravo razumjeti javnu cenzuru? Što cenzura čini umjetnosti i ljudima?

Autocenzura je nešto posve drugo od javne cenzure. Autocenzura je dio osobe i nije ni u kakvu odnosu s društvom, a javna cenzura umjetnosti na ovaj ili onaj način može imati šire neželjene posljedice. Javna cenzura umjetnosti je isto što i ograničavanje temeljnoga prava ljudi da se slobodno izražavaju i misle. Takvi cenzorski postupci mogu usmjeriti budućnost kulture u nekoj zemlji prema zlokobnoj baruštini. U Indiji je cenzura umjetnosti i ljudi u umjetnosti česta. No to nije nužno umanjilo prava umjetnika. Protumjere za svaki od tih incidenata bile su žustre rasprave i protesti književnika iz različitih dijelova zemlje.


Reforming Dracula for a Better World 
(As a reaction against social & communal evils in India and improper forms of protests) 

Is the cultural diversity at stake? My mom asked. 
Watching Dracula on T.V. I said 
I wonder why he doesn’t eat beef or pork 
Why doesn’t he prefer diversity of meat! 

 Her frowning eyes interrogated my unperturbed grin.  

Someone has been lynched for eating beef. 
My mentors are busy adding puns to their protests 
returning awards and shouting on social media. 
My friends with that eminent bit are waiting for their turn 
to adopt the fashion in front of sardonic cameras. 
My long time favourite poet too has taken up the role  
Of the leader of opposition, resigning from his public service.  

The market fashion of this week is to return awards, mom. 
Why don’t you surrender something too son? (Mom) 
They have occupied the glory of awards and the glory of returning them too.
 I wonder what to surrender! W

atching Dracula movies are a healthier choice 
than graduating inside diluted walls of establishments. 
I can dream of getting irrevocably intoxicated by his bite 
Get bored of human blood and enjoy beef and pork for a change- Without the fear of murderous thugs 
Without caring to wonder about the glory in returning awards. 

Once the venom packs inside my grey-matter  
I will fume it into smoke and let it precipitate. 
The whole civilization will stand with fangs 
Thirsty for the daily food that begets vain ethnicity 
 for the daily devil that begets ignorance 
for those occupying glories by returning unlooked-for honours. 

(objavljeno u: Clackamas Literary Review, Clackamas Community College, Oregon, 2016)


Što te potiče na pisanje? Kako započinje taj proces? 

Sve što me okružuje, dnevni događaji, slučajevi, incidenti, biljke, životinje. Ne postoji određeni set pravila koja slijedim kad se spremam na pisanje. Oslanjam se na svoje nadahnuće kad je riječ o određenoj temi ili objektu i pokušavam razmjestiti sve na papiru, kako mi riječi naviru u taj čas.


Bio si već na većem broju pjesničkih i književnih festivala. U studenome dolaziš s nekoliko još pjesnika iz Indije na festival u Slovačku. Tko je sve u indijskoj družini i što ćete predstaviti slovačkoj publici? Pišu li svi u toj družini na engleskom ili i na drugim jezicima? 

 Uz mene, na festivalu Ars Poetica International Festival nastupit će plesačica kathaka Sangeeta Majumder i pjesnikinje Sukrita Paul Kumar i Usha Akella. Svaki će autor predstaviti u 20 minuta svoje tekstove nastale na indijskom engleskom u prijevodu na slovački. Te će čitati mladi slovački glumci i glumice. Svi u grupi pišu prvenstveno na engleskom. Uz to ćemo ja i plesačica Sangeeta Majumder prezentirati spoj klasičnoga indijskoga plesa i poezije, taj naš duet će biti nešto kao vizualna poezija uživo. Ja ću recitirati svoje pjesme a Sangeeta će ih ilustrirati kathakom. Nazvali smo taj svoj nastup Sjene u ehu – jek prohujalih dana.
 

Plesačica Sangeeta Majumder. Izvor: Asianlite.


Živiš u Kalkuti. Zamišljam taj grad kao grad umjetnika, s dugom tradicijom ne samo u samome gradu nego i u cijeloj regiji, od Tagorea do Satjađita Raja, Ritvika Ghataka, Mrinala Sena i Mahašvete Devi. Jesu li Kalkuta i njezina tradicija utjecali na tvoje pisanje? Ili na izraz mlađe generacije? Postoji li mreža poveznica, tematskih i stilskih, koje ili održavaju tradiciju živom ili uspostavljaju nova pravila? 

 Grad je doista jedan od važnih hubova za kulturu. Odrastao sam uz priče i pjesme Tagorea, Mahašvete Devi, Đibanande Dasa i mnogih drugih bengalskih autora. Filmovi spomenutih autora također su bili važan element u mome odrastanju. Priznao ja to ili ne, njihova djela su vjerojatno ostavila nekog traga u vlastitim književnim traganjima. Broj je mlađih dobrih autora iz Kalkute dosta velik, no interes za poeziju je poprilično oslabio. Nekoliko se novih glasova pojavilo, no treba još vidjeti koliko će dugo trajati njihov interes za poeziju. Mislim da ne postoji neki određeni set poveznica koji utječe na ovdašnju tradiciju. Umjetnici ovdje vrlo rado eksperimentiraju.


Sonnet Mondal autor je 8 knjiga poezije, osnivač i urednik književnoga portala „The Enchanting Verses Literary Review“. Živi i radi u Kalkuti, a u studenome će posjetiti Slovačku i tamošnji međunarodni festival poezije. Pjesme objavljuje u nizu različitih publikacija u Indiji i izvan Indije. Nedavno su mu neke pjesme prevedene i na slovenski, uz one na hindskome, arapskome, kineskom, talijanskom, turskom i bengalskom.


Sonnet Mondal. Autorica: Sangeeta Majumder.


Objavljeno: Pon, 13.02.17. 14:41
Kolumne
– Razgovori

Irena Sertić i festival orijentalnih plesova: pet brzopoteznih

 
razgovarala Marijana Janjić 
Irena Sertić, Shireen, Karlovčanka je s plesom u duši. U Zagrebu je prošle 2016. godine pokrenula i organizirala prvi festival orijentalnih plesova, Oriental fusion stars. Razgovarali smo s njom o festivalu i plesu. 
opširnije
Objavljeno: Uto, 21.03.17. 19:57
Kolumne
– Razgovori

Slika ispod pera, riječ ispod kista

 
razgovarala: Marijana Janjić

Teđi Grover (1955.), predstavnica je hindske pjesničke riječi ali i slikarica. Priča ove svestrane umjetnice bit će objavljena ovoga proljeća u zbirci Lotosi od neona: o gradovima i drugim ljubavima (urednice Marijana Janjić, Lora Tomaš, izdavač Studio TiM). Prenosimo dio razgovora s njom o slici i riječi, Marguerite Duras i prevođenju.

opširnije
Objavljeno: Čet, 29.12.16. 22:46
Kolumne
– Razgovori

Put po Aziji: u potrazi za avanturom i poslom 1

 
razgovarala Marijana Janjić

Svjetska putnica, učiteljica, dama s kamerom i hrabra srca. Predstavljamo vam Justynu Guziak, Poljakinju koja je svoj trenutni dom pronašla na Tajlandu kao učiteljica engleskoga. Justyna uspješno pronalazi nove avanture, a u ovom razgovoru dotakli smo se Indije, posla, Burme i Tajlanda
.

opširnije
Objavljeno: Pet, 04.11.16. 13:50
Kolumne
– Razgovori

Indijske veze: putovanje Hrvatskom od Murtera do Osijeka

 
piše Marijana Janjić
Skupina je prijatelja ove godine putovala Hrvatskom. Na kraju njihova dvotjednoga putovanja Hrvatskoga zamolili smo ih da podijele s nama neke od svojih doživljaja. Upoznajte Stephaney, Jamesa i Leishu i njihov doživljaj Hrvatske. 

opširnije
Objavljeno: Sub, 22.10.16. 18:26
Kolumne
– Razgovori

Indijski plesni dragulji iz Srbije – razgovor s Marinom Stevanović

 
razgovarala Marijana Janjić
Marina Stevanović, plesačica je iz Beograda. Zaljubljenica u indijske plesove, osnivačica plesne škole Panna i jedna od osnivačica festivala Dragulji Azije. S Marinom smo razgovarali uoči njezina dolaska u Zagreb na festival Oriental Fusion Stars koji će se održati 5. 11. 2016. na Sceni Travno.

opširnije
Objavljeno: Pet, 30.09.16. 10:57
Kolumne
– Razgovori

Rahul Soni: urednik, prevoditelj i pisac prijevodi, klišeji i književni časopisi

 
razgovarala Marijana Janjić
Ovaj smo mjesec razgovarali s Rahulom Sonijem, urednikom, Rahulom Sonijem, prevoditeljom s hindskoga jezika i na hindski jezik, a obojica su u dosluhu s Rahulom Sonijem, piscem. Rahul Soni, vrlo je skromno zamolio da umjesto fotografije njegova lica objavimo fotografije njegovih radova, naslovnice, prijevode, linkove na časopise. Rad govori rječitije od svega.
  
opširnije
Objavljeno: Čet, 04.08.16. 13:10
Kolumne
– Razgovori

Priče iz Kašmira 2

 
piše Marijana Janjić

Nastavak razgovora s g. Ibrahimom Vanijem o Kašmiru, politici, prirodi i pričama iz Kašmira. 
opširnije
Objavljeno: Uto, 05.07.16. 18:16
Kolumne
– Razgovori

Priče iz Kašmira 1

 
Razgovarala Marijana Janjić 
Čarobna zemlja Kašmir. Kašmir – njegova brda i jezera. Kašmir – kraj sretnih završetaka s kino ekrana. Kašmir – sjaj, ljepota, priča. Još jedna priča, priča mladoga znanstvenika Ibrahima Vanija iz Kašmira o Kašmiru. 
opširnije
Objavljeno: Čet, 12.05.16. 11:31
Kolumne
– Razgovori

Goranovo proljeće i cvjetovi suvremene indijske poezije
razgovor sa Sudipom Senom


 
Razgovarali Marijana Janjić i Krešimir Krnic

Svako proljeće donosi nove radosti i uzbuđenja. Ovoga smo imali jedinstvenu priliku razgovarati s pjesnikom iz Indije, gostom Goranova proljeća. Sudip (Sudeep) Sen autor je velikog broja knjiga poezije i proze, ujedno i fotograf čija djela krase mnoge časopise i knjige. Kao zaljubljenici u lijepu riječ i indolozi, zamolili smo g. Sena da porazgovaramo o suvremenoj indijskoj poeziji, osobito o poeziji na engleskoj književnosti kojoj on značajno doprinosi svojim stvaralaštvom.
opširnije
Objavljeno: Pon, 02.05.16. 19:10
Kolumne
– Razgovori

Plesna magija bharatanatjama i kathaka

 
razgovarala  Marijana Janjić 

Chitra Arvind, nadarena plesačica bharatanatjama i kathaka, nastupa ovaj tjedan u Zagrebu. Razgovarali smo s njom o klasičnom plesu danas u Indiji. 

opširnije
Objavljeno: Uto, 12.04.16. 17:37
Kolumne
– Razgovori

Arka Mukhopadhjaj, William Shakespeare i Kalkuta

 
razgovarala Marijana Janjić 
 
 
Arka Mukhopadhjaj, umjetnik iz Kalkute, nastupa sa svojom predstavom o Shakespearovom Hamletu po Europi. Ove srijede izvest će je i u Etnografskom muzeju (13.4.2016., 19h).
opširnije
Objavljeno: Pet, 01.04.16. 10:55
Kolumne
– Razgovori

Prvi KinoKino: međunarodni filmski festival za djecu

 
razgovarala Marijana Janjić

Ove je godine po prvi put organiziran KinoKino – Međunarodni filmski festival za djecu u kinu Europa. Direktorica Selma Mehadžić i koordinatorica festivala Katarina Crnčić su nam u razgovoru otkrile kako je sve počelo, tko su pobjednici i što dalje.




opširnije
Objavljeno: Pon, 21.03.16. 08:36
Kolumne
– Razgovori

Privremena indijska adresa

 
razgovarala Marijana Janjić

Đurđica Božić profesorica je hrvatskoga jezika. U sklopu programa lektorata hrvatskoga jezika u inozemstvu, Đurđica već treću godinu živi u Delhiju i predaje hrvatski jezik na Delhijskom sveučilištu.





opširnije
Objavljeno: Pet, 11.03.16. 08:38
Kolumne
– Razgovori

Iz ženske perspektive – Indija i žene

 
Razgovarala Marijana Janjić

Povodom Dana žena i govorenja o ženama, zamolile smo za razgovor novinarku Vasudhu Sinhu o ženama u Indiji, svome viđenju političke situacije.



opširnije
Objavljeno: Čet, 10.03.16. 19:14
Kolumne
– Razgovori

Indijska vanjska politika i hrvatski veleposlanik Amir Muharemi

 
razgovarala Marijana Janjić  
Amir Muharemi u hrvatskoj je diplomaciji već duži niz godina. Nakon službe u Republici Turskoj i pri Ujedinjenim narodima, imenovan je veleposlanikom Republike Hrvatske u Indiji.  

Veleposlanik Amir Muharemi. 
opširnije
Objavljeno: Pon, 29.02.16. 11:59
Kolumne
– Razgovori

Pripovijetke o ljubavi, ludosti i ratu – književnost u prijevodu

 
Razgovarala Marijana Janjić

Ovaj je mjesec izašla nova knjiga ispod prevoditeljskoga pera, Preko granica, u izdanju Ibis grafike. Razgovarali smo s prevoditeljem pripovijedaka urdskoga pisca Saadata Hasana Mantoa, g. Krešimirom Krnicem.



Saadat Manto.

opširnije
Objavljeno: Ned, 24.01.16. 10:57
Kolumne
– Razgovori

Indijska vjenčanja sred Dubrovnika

 
Razgovarala Marijana Janjić

Razgovarali smo s Ines Nanić koja zajedno s Marinom Nanićem vodi tvrtku Dubrovnik Event. Dubrovnik Event uspješno organizira vjenčanja iz snova sa svojim timom. Razgovarali smo s Ines o indijskim vjenčanjima u gradu na jugu.




opširnije
Objavljeno: Pet, 08.01.16. 09:32
Kolumne
– Razgovori

Investicije u obnovljivu energiju i nova partnerstva
Kako poslovati u Indiji i s Indijom


 
piše Marijana Janjić

Razgovarali smo s Anuđem Kambođom, jednim od mnogih koje zanima ekonomska suradnja između Indije i stranih partnera.


opširnije
Objavljeno: Ned, 29.11.15. 10:32
Kolumne
– Razgovori

Skuhala sam sirovo!

 


Piše Marijana Janjić  
Na vratima je još jedno razdoblje razveseljavanja vlastitoga nepca i svih nam dragih ljudi različitim okusima blagdana. Zanimalo nas je se blagdani mogu proslaviti na sirov način s autoricom kuharice sirove hrane, Marinom Zrnić, o važnosti sirovih namirnica u prehrani, i naravno, o receptima.
opširnije
Korisnik:
Lozinka:
Zapamti me:      
PORT.hr