Objavljeno: Sub, 22.10.16. 18:26
Kolumne
– Razgovori

Indijski plesni dragulji iz Srbije – razgovor s Marinom Stevanović

 
razgovarala Marijana Janjić
Marina Stevanović, plesačica je iz Beograda. Zaljubljenica u indijske plesove, osnivačica plesne škole Panna i jedna od osnivačica festivala Dragulji Azije. S Marinom smo razgovarali uoči njezina dolaska u Zagreb na festival Oriental Fusion Stars koji će se održati 5. 11. 2016. na Sceni Travno.

 
Uskoro nastupate u Zagrebu na festivalu orijentalnih plesnih fuzija. No, otkud zanimanje za azijske, odnosno indijske plesove? Kako je sve počelo? 

Mi vjerojatno mislimo da sami biramo plesove koje ćemo izučavati, no imam utisak da ipak oni „pronađu“ nas. Od srednje sam se škole pa do kraja fakulteta bavila irskim plesom, no jedna su stepenica i trenutak nepažnje okončali taj period mog života. Kako ipak nisam htjela napustiti svijet plesa, odlučila sam oktriti do tada mi nepoznate stilove, te sam zaplovila u vode orijentalnog plesa. Dok sam čitala literaturu o Orijentu, otkrila sam i nevjerojatnu Indiju – a poslije prvoga sata bolivudskoga plesa shvatila da se rodila nova plesna ljubav!




Koliko su indijski plesovi popularni u Srbiji? Tko su izvođači, a tko publika? 

Za javnost u Srbiji, Indija je i dalje daleka, mistična zemlja. Širi auditorijum je polako upoznaje putem serija i sve popularnijih bolivudskih filmova, te su njima draža izvođenja modernih i folklornih plesova ove zemlje– ponajviše što prepoznaju melodije. S druge strane, kako joga postaje sve rasprostranjenija, u publici sve više ima ljubitelja duhovnoga aspekta ove kulture, a oni radije uživaju u drevnim klasičnim plesovima. Što se izvođača tiče, već nekoliko godina unazad smo jedini u Srbiji koji se bave isključivo plesovima Indije. No, ponekada škole orijentalnih plesova na satovima posvete i malo pažnje bolivudskom plesu, ili pak neke škole modernog baleta kreiraju koreografiju i kostime inspirirane Indijom. Otkako smo počeli organizirati radionice i dovoditi učitelje iz inozemstva, probudili smo interes i znatiželju plesača različitih stilova – pa se radujemo svaki put kada neko od njih ubaci poneku mudru (pokret ruku specifičan za klasične plesove) u svoj plesni repertoar jer to znači da uspijevamo u želji da sa što više ljudi podijelimo svoju strast i popularnost indijskih plesova polako ali neprestano raste.


Što vas je privuklo bolivudu i bolivudskim koreografijama? 

Ponajviše me je privukla neophodnost da plesač bude istovremeno i glumac, i obrnuto. Show dance, u suštini. Kao veliki ljubitelj mjuzikla na kazališnim daskama, već sam poslije prvog filma bolivudske produkcije koji sam odgledala, imala pregršt ideja o tome kako bi taj isti broj izgledao na pozornici. Zatim, nepregledne mogućnosti da ispričate priču kroz koreografiju. Melodije u rasponu od nježnih instrumentala s klasičnim instrumentima, pa sve do modernih pandana pop kulturi. Bajkoviti kostimi i njihova raznobojnost. Također, mogućnost fuzije pokreta iz davnine, folklora ili modernog doba, što stvarno pruža neviđenu slobodu koreografu.


Znači li to da u Srbiji postoji publika koja voli gledati bolivudske filmove?

Apsolutno, a broj fanova bolivudskih filmova svakodnevno raste. Čak postoji i organizirana grupa čiji je cilj promocija indijske kinematografije generalno, a najljepše od svega je što članovi odvoje svoje slobodno vrijeme da prevedu što više filmova na srpski jezik, kako bi bili dostupni i onima koji ne znaju engleski.




Koliko je vremena potrebno za uvježbavanje jedne plesne točke? 

Teško je reći, ovisi o dužini broja, o vrsti stila. Klasični stilovi zahtijevaju preciznost, simetriju i usklađenost – tako 3 sekunde nekog pokreta može značiti beskrajna ponavljanja i uvježbavanja. Bangra je zabavan foklor, ali traži maksimalnu dozu energije od plesača, pa nju vježbamo samo u drugom dijelu probe jer je poslije nje moguće samo istezanje i odmor uz dosta vode. A bolivudski ples, pak, ima dosta formacija, međusobne interakcije plesača – pa sve to treba sinkronizirati plus uklopiti s muzikom…Ali jedno je sigurno – kako moj plesni tim sve duže pleše, ima sve više scenskog iskustva i sati na radionicama, sve nam manje vremena treba da uvježbamo koreografije, pa čak i na pozornici, usred nepredviđenih okolnosti, spontano izmijenimo neke dionice a da publici izgleda kao da je tako oduvijek i trebalo biti.


Sigurna sam da svaki gledatelj pronađe nešto posebno u svakoj takvoj plesnoj izvedbi, od kostima do glazbe. Mene kao nekoga tko se bavi jezicima Indije zanima koliko vam je u kreiranju plesne točke važno značenje teksta u pjesmi.
 
Za bolivudski ples, prijevod je teksta prvo što potražimo nakon što odaberemo pjesmu za novu koreografiju. Kako je gluma neodvojivi dio ovog plesa, moramo točno znati kakva emocija prevladava u pjesmi. Također, ako koristimo mudre, pokrete ruku koji nose značenje i pričaju priču, moramo znati koja riječ što označava, pa da oko toga gradimo ostatak koreografije. Ovo ne radimo samo zbog onih iz publike koji znaju indijske jezike, što je inače u Srbiji rijetkost – mi to baš naprotiv radimo upravo zbog onih koji ga ne znaju, a koji će prepoznati ili razumjeti što želimo prikazati i time razumjeti i samu pjesmu. Predstavljati tuđu kulturu nosi sa sobom veliku odgovornost da je pokažete što vjerodostojnije moguće, i mi smo toj misiji prišli vrlo ozbiljno.



Već nekoliko godina održavate festival Dragulji Azije na kojemu se predstavljaju plesači ne samo iz Srbije nego iz cijele regije. Koliko sličnih festivala postoji u regiji? Kako funkcionira scena? 

Orijentalni je ples ovdje popularan duže od desetljeća, te su orijentalni festivali česti u regiji – na primjer u Srbiji ih imam barem 3 izvan Beograda i 5 u Beogradu. Oni se koncentriraju najviše na orijentalne stilove – pretežno porijeklom iz Egipta, no od prije par godina su polako počeli stjecati popularnost i stilovi Turske, Bliskog Istoka kao i folklorni arapski stilovi. Plesači drugačijih azijskih plesova mogu biti specijalni gosti, ali opet rijetko imaju priliku publici predstaviti svoj repertoar. Kao usamljeni predstavnik indijskih plesova dosta sam gostovala na tim festivalima, kao i na karnevalima širom svoje zemlje, te upoznala plesače koji njeguju stilove Indonezije, Malezije, Japana – i tako sam došla na ideju da posvetim festival isključivo plesovima Azije, a kao goste pozivam plesače iz cijele regije. „Dragulji Azije“ su jedinstveni na prostoru bivše Jugoslavije, a najbliži festivali s približno sličnom tematikom su u Italiji, Mađarskoj i Češkoj. Smatram da je raznovrsnost festivala u regiji pravo blago jer podjednako doprinose popularizaciji plesova koliko i olakšavaju suradnju među plesačima Balkana a i šire.




Vidjela sam da su dio festivala i radionice. Tko će ove godine održati radionice? Gdje se i kako sve plesači usavršavaju? 

Velik je izazov ako zavolite ples koji je manje poznat ili popularan. Imala sam sreće da indijske plesove isprva upoznam na redovnim satovima, uz dva sata treninga nedjeljno i instruktora koji posmatra tvoj napredak. Kada su ti satovi prestali, nesumnjivo je bilo da ako nastavim s ovim, da će biti potrebno daleko više vremena, samodiscipline i novca nego za bilo koji ples koji se nudi u plesnom centru tri ulice dalje. Zahvaljujući internetu, upoznala sam Janu Mankoč, izuzetno talentiranu plesačicu iz Slovenije. Pozvala sam je u Beograd, organizirala radionicu bolivudskoga plesa, a zatim sam provela 2 tjedna kao njezina gošća u Kopru, na intenzivnom i svakodnevnom treningu. Jedino rješenje za moje dalje napredovanje su bili online satovi preko Skypea. Kada sam konačno počela nastupati i gostovati po emisijama, shvatila sam da ima još ljubitelja bolivudskoga plesa, te sam odlučila pokrenuti školu i njima olakšati put do tog plesa. 

Ako ste stvarno posvećeni plesu, usavršavanje je neophodno, dok je za instruktora to imperativ. Također, učiti i čuti savjete od različitih instruktora je više nego dragocjeno, te su radionice postale neodvojiv dio plesnoga života. 

Od prve godine, festival „Dragulji Azije“ je uveo praksu da radionice budu podjednako zanimljive i plesačima orijentalnih, indijskih i folklornih stilova; ukratko – za svakoga po nešto. Ove godine su gostujuće instruktorice duo iz Slovenije – već spomenuta Jana Mankoč i Nataša Kočar. Posebna čast za festival i mene osobno, je gostovanje profesorice sa Sveučilišta u Agri, koja dolazi u Beograd na poziv veleposlanstva Republike Indije. Gospođa Rima Džohri (Reema Johri) će uputiti ljubitelje indijske muzike u tajne indijskih ritmova na tabli.


I posljednje pitanje: što pripremate za publiku u Zagrebu? 

Budući da je u pitanju festival fuzija, mi smo prigodno spremile fuziju kathaka i belivud (eng. Bellywood). 

Belivud je veoma mlada fuzija, nastala kao spoj orijentalnoga plesa i indijskoga bolivudskoga plesa. Ovaj stil postaje sve popularniji među plesačima, zato što spaja senzualnost Orijenta i živahnost bolivudskoga plesa, a može biti i posebno začinjen elementima folklora. Pleše se uz brojeve iz filmova bolivudske produkcije i ne postoje određena pravila za izgled kostima – dokle god sadrži elemente obje kulture. 

Nasuprot njemu, kathak je drevan ples, jedan od 8 klasičnih indijskih plesova. Kako dolazi sa sjevera Indije, sami pokreti i kostim su dosta pod utjecajem sufijskih plesova. Riječ „kathak“ znači „onaj koji priča priču“ te je svaki ples u stvari slikovit prikaz života bogova i svojevremeno se isključivo izvodio u hramovima. Ovaj zahtjevan stil uključuje okrete, brze pokrete nogu i nježne pokrete ruku. 

Dok kathak, kao i svi klasični plesovi, ima određeni dijapazon pokreta, kathak fuzija nudi plesačima veću slobodu i moderniji pristup ovom drevnom plesu.

Marina, hvala Vam na razgovoru i vidimo se uskoro u Zagrebu.

Hvala Vama!







Objavljeno: Uto, 21.03.17. 19:57
Kolumne
– Razgovori

Slika ispod pera, riječ ispod kista

 
razgovarala: Marijana Janjić

Teđi Grover (1955.), predstavnica je hindske pjesničke riječi ali i slikarica. Priča ove svestrane umjetnice bit će objavljena ovoga proljeća u zbirci Lotosi od neona: o gradovima i drugim ljubavima (urednice Marijana Janjić, Lora Tomaš, izdavač Studio TiM). Prenosimo dio razgovora s njom o slici i riječi, Marguerite Duras i prevođenju.

opširnije
Objavljeno: Pon, 13.02.17. 14:41
Kolumne
– Razgovori

Irena Sertić i festival orijentalnih plesova: pet brzopoteznih

 
razgovarala Marijana Janjić 
Irena Sertić, Shireen, Karlovčanka je s plesom u duši. U Zagrebu je prošle 2016. godine pokrenula i organizirala prvi festival orijentalnih plesova, Oriental fusion stars. Razgovarali smo s njom o festivalu i plesu. 
opširnije
Objavljeno: Čet, 29.12.16. 22:46
Kolumne
– Razgovori

Put po Aziji: u potrazi za avanturom i poslom 1

 
razgovarala Marijana Janjić

Svjetska putnica, učiteljica, dama s kamerom i hrabra srca. Predstavljamo vam Justynu Guziak, Poljakinju koja je svoj trenutni dom pronašla na Tajlandu kao učiteljica engleskoga. Justyna uspješno pronalazi nove avanture, a u ovom razgovoru dotakli smo se Indije, posla, Burme i Tajlanda
.

opširnije
Objavljeno: Pet, 04.11.16. 13:50
Kolumne
– Razgovori

Indijske veze: putovanje Hrvatskom od Murtera do Osijeka

 
piše Marijana Janjić
Skupina je prijatelja ove godine putovala Hrvatskom. Na kraju njihova dvotjednoga putovanja Hrvatskoga zamolili smo ih da podijele s nama neke od svojih doživljaja. Upoznajte Stephaney, Jamesa i Leishu i njihov doživljaj Hrvatske. 

opširnije
Objavljeno: Pet, 30.09.16. 10:57
Kolumne
– Razgovori

Rahul Soni: urednik, prevoditelj i pisac prijevodi, klišeji i književni časopisi

 
razgovarala Marijana Janjić
Ovaj smo mjesec razgovarali s Rahulom Sonijem, urednikom, Rahulom Sonijem, prevoditeljom s hindskoga jezika i na hindski jezik, a obojica su u dosluhu s Rahulom Sonijem, piscem. Rahul Soni, vrlo je skromno zamolio da umjesto fotografije njegova lica objavimo fotografije njegovih radova, naslovnice, prijevode, linkove na časopise. Rad govori rječitije od svega.
  
opširnije
Objavljeno: Pet, 19.08.16. 10:22
Kolumne
– Razgovori

Sonnet Mondal: poezija, Tagore, cenzura

 
piše Marijana Janjić 

Sonnet Mondal, pjesnik iz Kalkute, u razgovoru za indija.hr progovara upečatljivo o pjesničkom nadahnuću i svom odnosu prema Tagoreu. U sve to još treba uklopiti i Drakulu na TV-u i pitanje o cenzuri.
opširnije
Objavljeno: Čet, 04.08.16. 13:10
Kolumne
– Razgovori

Priče iz Kašmira 2

 
piše Marijana Janjić

Nastavak razgovora s g. Ibrahimom Vanijem o Kašmiru, politici, prirodi i pričama iz Kašmira. 
opširnije
Objavljeno: Uto, 05.07.16. 18:16
Kolumne
– Razgovori

Priče iz Kašmira 1

 
Razgovarala Marijana Janjić 
Čarobna zemlja Kašmir. Kašmir – njegova brda i jezera. Kašmir – kraj sretnih završetaka s kino ekrana. Kašmir – sjaj, ljepota, priča. Još jedna priča, priča mladoga znanstvenika Ibrahima Vanija iz Kašmira o Kašmiru. 
opširnije
Objavljeno: Čet, 12.05.16. 11:31
Kolumne
– Razgovori

Goranovo proljeće i cvjetovi suvremene indijske poezije
razgovor sa Sudipom Senom


 
Razgovarali Marijana Janjić i Krešimir Krnic

Svako proljeće donosi nove radosti i uzbuđenja. Ovoga smo imali jedinstvenu priliku razgovarati s pjesnikom iz Indije, gostom Goranova proljeća. Sudip (Sudeep) Sen autor je velikog broja knjiga poezije i proze, ujedno i fotograf čija djela krase mnoge časopise i knjige. Kao zaljubljenici u lijepu riječ i indolozi, zamolili smo g. Sena da porazgovaramo o suvremenoj indijskoj poeziji, osobito o poeziji na engleskoj književnosti kojoj on značajno doprinosi svojim stvaralaštvom.
opširnije
Objavljeno: Pon, 02.05.16. 19:10
Kolumne
– Razgovori

Plesna magija bharatanatjama i kathaka

 
razgovarala  Marijana Janjić 

Chitra Arvind, nadarena plesačica bharatanatjama i kathaka, nastupa ovaj tjedan u Zagrebu. Razgovarali smo s njom o klasičnom plesu danas u Indiji. 

opširnije
Objavljeno: Uto, 12.04.16. 17:37
Kolumne
– Razgovori

Arka Mukhopadhjaj, William Shakespeare i Kalkuta

 
razgovarala Marijana Janjić 
 
 
Arka Mukhopadhjaj, umjetnik iz Kalkute, nastupa sa svojom predstavom o Shakespearovom Hamletu po Europi. Ove srijede izvest će je i u Etnografskom muzeju (13.4.2016., 19h).
opširnije
Objavljeno: Pet, 01.04.16. 10:55
Kolumne
– Razgovori

Prvi KinoKino: međunarodni filmski festival za djecu

 
razgovarala Marijana Janjić

Ove je godine po prvi put organiziran KinoKino – Međunarodni filmski festival za djecu u kinu Europa. Direktorica Selma Mehadžić i koordinatorica festivala Katarina Crnčić su nam u razgovoru otkrile kako je sve počelo, tko su pobjednici i što dalje.




opširnije
Objavljeno: Pon, 21.03.16. 08:36
Kolumne
– Razgovori

Privremena indijska adresa

 
razgovarala Marijana Janjić

Đurđica Božić profesorica je hrvatskoga jezika. U sklopu programa lektorata hrvatskoga jezika u inozemstvu, Đurđica već treću godinu živi u Delhiju i predaje hrvatski jezik na Delhijskom sveučilištu.





opširnije
Objavljeno: Pet, 11.03.16. 08:38
Kolumne
– Razgovori

Iz ženske perspektive – Indija i žene

 
Razgovarala Marijana Janjić

Povodom Dana žena i govorenja o ženama, zamolile smo za razgovor novinarku Vasudhu Sinhu o ženama u Indiji, svome viđenju političke situacije.



opširnije
Objavljeno: Čet, 10.03.16. 19:14
Kolumne
– Razgovori

Indijska vanjska politika i hrvatski veleposlanik Amir Muharemi

 
razgovarala Marijana Janjić  
Amir Muharemi u hrvatskoj je diplomaciji već duži niz godina. Nakon službe u Republici Turskoj i pri Ujedinjenim narodima, imenovan je veleposlanikom Republike Hrvatske u Indiji.  

Veleposlanik Amir Muharemi. 
opširnije
Objavljeno: Pon, 29.02.16. 11:59
Kolumne
– Razgovori

Pripovijetke o ljubavi, ludosti i ratu – književnost u prijevodu

 
Razgovarala Marijana Janjić

Ovaj je mjesec izašla nova knjiga ispod prevoditeljskoga pera, Preko granica, u izdanju Ibis grafike. Razgovarali smo s prevoditeljem pripovijedaka urdskoga pisca Saadata Hasana Mantoa, g. Krešimirom Krnicem.



Saadat Manto.

opširnije
Objavljeno: Ned, 24.01.16. 10:57
Kolumne
– Razgovori

Indijska vjenčanja sred Dubrovnika

 
Razgovarala Marijana Janjić

Razgovarali smo s Ines Nanić koja zajedno s Marinom Nanićem vodi tvrtku Dubrovnik Event. Dubrovnik Event uspješno organizira vjenčanja iz snova sa svojim timom. Razgovarali smo s Ines o indijskim vjenčanjima u gradu na jugu.




opširnije
Objavljeno: Pet, 08.01.16. 09:32
Kolumne
– Razgovori

Investicije u obnovljivu energiju i nova partnerstva
Kako poslovati u Indiji i s Indijom


 
piše Marijana Janjić

Razgovarali smo s Anuđem Kambođom, jednim od mnogih koje zanima ekonomska suradnja između Indije i stranih partnera.


opširnije
Objavljeno: Ned, 29.11.15. 10:32
Kolumne
– Razgovori

Skuhala sam sirovo!

 


Piše Marijana Janjić  
Na vratima je još jedno razdoblje razveseljavanja vlastitoga nepca i svih nam dragih ljudi različitim okusima blagdana. Zanimalo nas je se blagdani mogu proslaviti na sirov način s autoricom kuharice sirove hrane, Marinom Zrnić, o važnosti sirovih namirnica u prehrani, i naravno, o receptima.
opširnije
Korisnik:
Lozinka:
Zapamti me:      
PORT.hr